🔴 Izvještaj o epidemijama bolesti – Veljača, 2025.
Ukrajina I Burkina Faso I Norveška I Irak I Meksiko I Velika Britanija I Irska I Armenija I Indija I Čile I
Globalni pejzaž bolesti životinja nastavlja se razvijati, s novim epidemijama koje se prijavljuju u više regija. Ove epidemije ističu potrebu za kontinuiranim praćenjem, preventivnim mjerama i međunarodnom suradnjom kako bi se upravljalo i ublažili rizici. Ispod je detaljna ažuriranja o najnovijim epidemijama bolesti:
🔹 Ukrajina – Virus afričke svinjske groznice (26. veljače 2025.)
Afrička svinjska groznica (ASF) je vrlo zarazna virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje. Iako ne predstavlja rizik za ljude, ima razorne posljedice za svinjogojsku industriju, često dovodeći do visokih stopa smrtnosti. ASF se širi direktnim kontaktom, kontaminiranom hranom, pa čak i farmarskom opremom, što čini mjere biološke sigurnosti kritičnima.
🔹 Burkina Faso – Infekcija Gyrodactylus salaris (26. veljače 2025.)
Gyrodactylus salaris je parazitski ravnokrilac koji prvenstveno pogađa vrste lososa, uzrokujući teške štete ribljim populacijama u rijekama i ribnjacima. Pričvršćuje se za kožu i škrge domaćina, uzrokujući čireve, sekundarne infekcije, a ponekad i smrt. Njegovo širenje predstavlja značajnu prijetnju ribarstvu i vodenoj bioraznolikosti.
🔹 Norveška – Virus bluetongue (24. veljače 2025.)
Virus bluetongue (BTV) je bolest koja se prenosi putem insekata i pogađa preživače poput goveda, ovaca i jelena. Prenosi se putem ujeda komaraca i može uzrokovati groznicu, otečenost i čak hemoragije kod zaraženih životinja. Dok neke vrste razvijaju teške simptome, druge ostaju asimptomatske, što otežava napore za kontrolu bolesti.
🔹 Irak – Virus bolesti stopala i usta (Na čekanju, 24. veljače 2025.)
Bolest stopala i usta (FMD) je vrlo zarazna virusna infekcija koja pogađa životinje s razdvojenim kopitima poput goveda, svinja i ovaca. Virus uzrokuje groznicu, mjehuriće u ustima i šepavost, značajno utječući na proizvodnju stoke. Iako nije opasan za ljude, brzo se širi, često zahtijevajući masovno klanje kako bi se spriječilo eskalaciju epidemija.
🔹 Meksiko – Nova svjetska crvotočina (Cochliomyia hominivorax) (22. veljače 2025.)
Nova svjetska crvotočina je parazitska muha koja polaže jaja u otvorene rane toplokrvnih životinja, uključujući stoku pa čak i ljude. Larve se ukopavaju u meso, uzrokujući teške oštećenja tkiva i potencijalno smrtonosne infekcije. Kontrolni programi su povijesno održavali populacije crvotočina pod kontrolom, ali nove epidemije predstavljaju značajnu prijetnju zdravlju životinja.
🔹 Ujedinjeno Kraljevstvo – Visoko patogena aviarna influenza (H5N1), perad (21. veljače 2025.)
H5N1, soj visoko patogene aviarne influence (HPAI), nastavlja utjecati na peradarske farme širom svijeta. Virus se brzo širi među pticama, uzrokujući respiratorne probleme, smanjenu proizvodnju jaja i visoke stope smrtnosti. Također predstavlja zoonotski rizik, s povremenim prijavljenim ljudskim infekcijama. Stroge mjere biološke sigurnosti i klanje ključne su za suzbijanje njegovog širenja.
🔹 Irska – Virusi gripe A visoke patogenosti (H5N1), ne-perad uključujući divlje ptice (21. veljače 2025.)
Za razliku od epidemija u peradi, HPAI u divljim pticama predstavlja jedinstvene izazove za kontrolu bolesti. Selice ptice mogu nositi virus preko granica, potencijalno ga uvodeći u nove regije. Kontinuirana prisutnost H5N1 u ne-peradskim vrstama naglašava važnost nadzora divljih životinja i praćenja kako bi se spriječilo prelijevanje u domaće jato.
🔹 Armenija – Virus bjesnoće (Nepodijeljen ili djelomično podijeljen) (21. veljače 2025.)
Bjesnoća je smrtonosna virusna bolest koja pogađa sisavce, uključujući ljude, a najčešće se prenosi ugrizom zaražene životinje. Kada se simptomi pojave, bolest je gotovo uvijek smrtonosna. Prisutnost nepodijeljenih ili djelomično podijeljenih sojeva u Armeniji naglašava potrebu za programima vakcinacije protiv bjesnoće i javnim inicijativama podizanja svijesti.
🔹 Indija – Visoko patogena aviarna influenza (H5N1), perad (20. veljače 2025.)
Indija je prijavila još jednu epidemiju H5N1 u peradi, dodatno pojačavajući zabrinutost o trajnosti virusa u regiji. Kao i kod drugih epidemija, brze mjere suzbijanja, uključujući klanje i restrikcije kretanja, ključne su za minimiziranje njegovog ekonomskog i javnozdravstvenog utjecaja.
🔹 Čile – Konjska zarazna anemija (20. veljače 2025.)
Konjska zarazna anemija (EIA) je virusna bolest koja pogađa konje, magarce i mazge. Širi se putem ugriza insekata i kontaminiranih igala. Zaražene životinje mogu doživjeti groznicu, anemiju i gubitak težine, ali neki ostaju asimptomatski nositelji cijeli život. Redovito testiranje i mjere karantene su ključne za kontrolu njenog širenja u konjičkim populacijama.
Zaključak
Ove epidemije naglašavaju važnost nadzora bolesti, ranog otkrivanja i proaktivnih kontrolnih mjera. Vlade, veterinari i farmere moraju ostati budni kako bi spriječili daljnje širenje i ublažili utjecaj na poljoprivredu, trgovinu i javno zdravstvo.
Ostanite u tijeku za više ažuriranja o globalnim trendovima bolesti životinja.