Švedska peradarska industrija: Što se događa?
Švedska industrija peradi doživjela je značajan rast u posljednjim godinama, s porastom proizvodnje i potrošnje. Međutim, nedavni izbijanja visoko patogene aviane influence (HPAI) H5N1 predstavljaju značajne izazove za ovaj sektor, izazivajući zabrinutost zbog njihovog potencijalnog utjecaja.
Pregled industrije peradi u Švedskoj
Do 2023. godine, proizvodnja mesa peradi u Švedskoj dostigla je približno 176,000 metričkih tona, što označava stalan porast tijekom protekle desetljeća. Zemlja također održava oko 8,6 milijuna nosilja, koje godišnje proizvode oko 148,000 tona jaja, što čini 2,3% ukupne europske proizvodnje. Zanimljivo je da Švedska ima jedan od najvećih postotaka ekološke proizvodnje jaja u Europi, s 14,3% svoje ukupne proizvodnje jaja koja je ekološka.
Recentni izbijanja H5N1 u Švedskoj
Početkom 2024. godine, Švedska je prijavila izbijanje visoko patogenog virusa ptičje gripe H5N1 na farmi u južnom dijelu zemlje. Virus je doveo do smrti 1,316 ptica, a preostalih 47,938 ptica je uklonjeno kako bi se spriječilo dalje širenje. Nedavno, do 27. veljače 2025. godine, prijavljena su dodatna izbijanja H5N1 u peradi, naglašavajući stalnu prijetnju virusa.
Povećavajući problem, Švedska je također prijavila slučajeve H5N1 u divljim pticama još 3. ožujka 2025. godine. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer su divlje ptice poznati vektori za ptičju gripu, sposobni širenja virusa na velike udaljenosti i potencijalno uvođenje virusa u farme peradi.
Posljedice izbijanja H5N1
Ponovno izbijanje H5N1 u Švedskoj ima nekoliko posljedica:
Ekonomskih utjecaj
Uklanjanje zaraženih i rizičnih ptica dovodi do trenutnih financijskih gubitaka za uzgajivače peradi. Osim toga, trgovinske restrikcije mogu biti nametnute od strane zemalja uvoznica, što utječe na izvoz švedske peradi.
Javne zdravstvene brige
Dok su ljudske infekcije H5N1 i dalje rijetke, prisutnost virusa u peradi predstavlja potencijalni rizik za one koji su u bliskom kontaktu sa zaraženim pticama. Globalno, zabilježeni su slučajevi ljudskih infekcija povezanih s virusima ptičje gripe, naglašavajući potrebu za budnošću.
Biodiverzitet i divljač
Otkrivanje H5N1 u divljim pticama i sisavcima naglašava njegovu sposobnost prelaska barijera između vrsta. To bi moglo imati nepredviđene posljedice na populacije divljih životinja i ekosustave.
Preventivne mjere i budući izgledi
Kako bi ublažila utjecaj H5N1, Švedska je implementirala nekoliko mjera:
Povećano praćenje: Praćenje domaće peradi i populacija divljih ptica radi brze detekcije i odgovora na izbijanja.
Mjere biološke sigurnosti: Jačanje protokola biološke sigurnosti na farmama kako bi se spriječilo uvođenje i širenje virusa.
Javna svijest: Edukacija uzgajivača peradi i opće javnosti o rizicima povezanim s ptičjom gripom i važnosti prijavljivanja bolesnih ili mrtvih ptica.
Nastavak istraživanja virusa ptičje gripe je ključan za razumijevanje njihove evolucije i razvoj učinkovitih cjepiva i tretmana. Međunarodna suradnja i dijeljenje informacija ostaju vitalni sastavni dijelovi u upravljanju i kontroli širenja H5N1 i drugih virusa ptičje gripe.
Izvori: