Razumijevanje antraksa: Što trebate znati
Antraks možda zvuči kao nešto iz znanstveno-fantastičnog filma, ali to je prava bolest koja još uvijek pogađa životinje — a ponekad i ljude — širom svijeta.
Antraks je bolest koju uzrokuje vrsta bakterija pod nazivom Bacillus anthracis. Ove bakterije formiraju spore — sićušne, čvrste stanice koje mogu preživjeti u okolišu desetljećima, posebno u tlu. Kada životinje ili ljudi dođu u kontakt s tim sporama, mogu se razboljeti.
Ime “antraks” dolazi od grčke riječi za ugljen, jer infekcija može uzrokovati crne rane na koži.
Koga pogađa?
Antraks najviše pogađa biljojede poput krava, ovaca i koza. No, može zaraziti i većinu sisavaca, neke ptice, pa čak i ljude. Nalazi se na svakom kontinentu osim na Antarktiku.
Ljudi obično dobiju antraks rukovanjem s zaraženim životinjama ili životinjskim proizvodima, poput vune, koža ili mesa. Farmeri, veterinari i mesari su najizloženiji riziku.
Kako se prenosi?
Same bakterije se ne prenose iz životinje u životinju ili iz osobe u osobu. Umjesto toga, spore žive u tlu ili na životinjskim proizvodima i ulaze u tijelo kroz:
Posjekotine ili ogrebotine na koži (najčešće)
Pijenje zaraženog mesa
Udisanje spora iz vune, kose ili koža (ovo je rijetko, ali vrlo ozbiljno)
Jednom unutar tijela, spore se “bude” i počinju uzrokovati infekciju.
Koji su simptomi?
U životinja:
Životinje često umiru iznenada s malo ili nimalo upozorenja. Ponekad se javljaju groznica, slabost ili krvarenje iz tjelesnih otvora. Bolest se može brzo širiti — posebno kod preživača poput goveda i ovaca.
U ljudi:
Antraks se javlja u tri oblika:
Kutan (kožni) – uzrokuje rane s crnim središtem. Najčešći i najlakši za liječenje.
Gastrointestinalni (želučani) – zbog jedenja zaraženog mesa. Može uzrokovati mučninu, bol i groznicu.
Inhalacijski (plućni) – zbog udisanja spora. Rijetko, ali često smrtonosno ako se ne liječi brzo.
Može li se antraks spriječiti ili liječiti?
Da — antraks je i preventabilan i liječiv.
Vakcine su dostupne za životinje i ljude koji su u visokom riziku.
Antibiotici mogu liječiti antraks ako se daju rano.
Ispravno zbrinjavanje mrtvih životinja je ključno. Leševi se ne smiju otvarati (kako bi se izbjeglo oslobađanje spora). Trebali bi se spaliti ili zakopati duboko s gašivim vapnom.
Čišćenje i dezinfekcija zaraženih područja pomaže u zaustavljanju širenja.
Zašto je to još uvijek problem?
Zafrkana stvar je u tome što spore antraksa mogu preživjeti u tlu desetljećima. Jaki kišni periodi ili kopanje mogu donijeti stare spore natrag na površinu, gdje ih životinje mogu slučajno pojesti. Zato izbijanja mogu nastati čak i na mjestima gdje bolest nije viđena godinama.
Također, zbog rijetkih izbijanja na nekim mjestima, ljudi ponekad preskoče cijepljenje — što može biti opasna greška.
Završne misli
Antraks je ozbiljna bolest, ali se također može spriječiti pravom njegom i sviješću. Štiteći životinje, pravilno se rukovodeći izbijanjima i slijedeći dobru higijenu, možemo zaštititi i sebe.