Njemačka mesna industrija: Krhki oporavak tijekom novih izazova

Njemačka mesna industrija, koja je dugo bila u opadanju, zabilježila je mali, ali značajan porast proizvodnje 2024. godine. Međutim, čim je optimizam počeo rasti, izbijanje bolesti stopala i usta početkom 2024. godine bacilo je sjenu na te dobitke, ponovo pokrećući zabrinutosti o budućnosti sektora. Ovaj članak istražuje putanju njemačke mesne industrije, čimbenike iza nedavnog porasta proizvodnje i obnovljene prijetnje koje bi mogle ometati napredak.

Dugo opadanje: 2016-2023

Njemačka mesna proizvodnja opadala je sedam uzastopnih godina, dostigavši samo 6,8 milijuna tona u 2023. godini, što je drastičan pad u odnosu na 8,4 milijuna tona proizvedenih 2016. godine. Ovaj pad bio je uzrokovan brojnim čimbenicima o kojima smo već govorili:

Regulatorni pritisak: Njemačka je uvela strože zakone o dobrobiti životinja, povećavajući troškove za farmere i prerađivače.
Gospodarski problemi: Rastuće cijene stočne hrane, rada i energije stisnule su profitne marže mesnih proizvođača.
Utjecaj bolesti: Izbijanje afričke svinjske kuge (ASF) devastiralo je proizvodnju svinjetine, ograničavajući izvoz na velika tržišta poput Kine.
Promjena potrošačkih preferencija: Sve više Nijemaca prihvaća prehranu na biljnoj bazi ili smanjuje konzumaciju mesa iz zdravstvenih i ekoloških razloga.

Skromni oporavak u 2024.

Unatoč tim izazovima, njemačka mesna proizvodnja porasla je za 1,4% u 2024., što predstavlja prvi porast od 2016. godine. Iako je još daleko od povijesnih razina, ovaj rast je uglavnom potaknut povećanjem proizvodnje svinjetine i peradi:

Proizvodnja svinjetine: Porasla je za 1,9% na 4,3 milijuna tona.
Proizvodnja govedine: Povećana je za 1,2% na 1 milijun tona.
Proizvodnja peradi: Zabilježen je manji porast na 1,6 milijuna tona.

Ukupan broj životinja zaklanih u Njemačkoj dostigao je 48,7 milijuna, pri čemu je klanje svinja povećano za 1,2%. Međutim, došlo je do ključne promjene u dinamičnom uvozu—dok je broj domaće uzgajanih svinja porastao, uvoz svinjskog mesa pao je za 9,2%.

Bolest stopala i usta: Obnovljena prijetnja

Baš kada je industrija pokazivala znakove oporavka, izbijanje bolesti stopala i usta (FMD) početkom 2025. godine zadalo je još jedan udarac. Ovaj visoko zarazni virus utječe na životinje s razdvojenim kopitima, kao što su goveda, svinje i ovce, predstavljajući značajan rizik za proizvodnju mesa.

Ograničenja izvoza: Neke zemlje mogu uvesti zabrane izvoza njemačkog mesa, slično kao što se dogodilo s ASF-om.
Prekid lanaca opskrbe: Izbijanje bolesti moglo bi dovesti do mjera klanja, što bi utjecalo na proizvodne kapacitete i cijene.
Panične reakcije potrošača: Zdravstvene brige mogle bi udaljiti još više potrošača od mesa, dodatno ubrzavajući pad potražnje.

Trendovi u industriji i ključni izazovi

Regulatorno i političko okruženje

Njemačka je na čelu u implementaciji strožih propisa o dobrobiti životinja i održivosti okoliša. Farmeri se suočavaju s rastućim pritiscima da unaprijede svoje objekte kako bi se uskladili s novim standardima, što dovodi do rastućih operativnih troškova.

Rastući troškovi i problemi profitabilnosti

Cijene stočne hrane su porasle zbog geopolitičke nestabilnosti i klimatskih promjena koje utječu na proizvodnju žitarica.
Cijene energije ostaju visoke, dodatno stiskajući marže.
Supermarketi i diskonti i dalje vrše pritisak na dobavljače mesa za niže cijene, pogoršavajući financijski pritisak na proizvođače.

Promjene u ponašanju potrošača

Opadanje konzumacije mesa: Potrošnja mesa po glavi stanovnika postepeno opada u Njemačkoj, pri čemu se potrošači odlučuju za alternative na biljnoj bazi i fleksitarijanske dijete.

(Izvor podataka: BMEL)

Porast mesnih alternativa: Navike prehrane na biljnoj bazi rastu, pokazujući značajne promjene u prehrambenim preferencama.
Potražnja za visokokvalitetnim mesom: Dok ukupna potrošnja mesa opada, potražnja za organskim i mesom visokog standarda raste.

Izazovi na izvoznom tržištu

Nemogućnost Njemačke da izvozi svinjetinu na ključna azijska tržišta, posebno Kinu, zbog ASF-a bila je veliki udarac. Sada, s bolešću stopala i usta, zabrane izvoza rastu. U prošlosti su izvozi pomagali u ravnoteži opadanja domaće potrošnje. Bez pristupa tim tržištima, viškovi svinjskog mesa vrše pritisak na cijene i profitabilnost.

Konsolidacija industrije

Broj svinjogojaca pao je sa 17,000 u 2022. na 15,700 u 2023., pokazujući brzi pad manjih proizvođača koji se ne mogu natjecati na sve više konzolidiranom tržištu.

Prognoza i budući izgledi

Unatoč malom porastu proizvodnje, dugoročne prognoze ukazuju na daljnje izazove za njemačku mesnu industriju:

Volumen tržišta mesa očekuje se da će opasti za 1,73% do 2028., nakon godina stagnacije.
Potražnja za mesom u Njemačkoj očekuje se da će opasti 1,72% do 2028. u odnosu na 2023.
Proizvodnja mesa u Njemačkoj očekuje se da će imati mali rast od 0,65%, a projekcije predviđaju postupan, ali minimalan porast.
Proizvodnja govedine se projektiše da će pasti za 3,41% do 2028., nastavljajući svoj silazni trend.
Klanje svinja se očekuje da će neprekidno opadati, s projekcijom CAGR-a od 5 godina od -3,54%. To znači: 36,26 milijuna komada do 2028. godine. Maksimum je bio 59,39 milijuna komada 2016. godine. Od tada opada na 45,27 milijuna komada do 2023.

(Izvor podataka - ReportLinker)

Industrija prerađenog mesa očekuje se da će vidjeti ograničen rast, s procijenjenim 0% CAGR od 2024. do 2028.
Halal i specijalni segmenti mesa mogli bi zabilježiti umjereni rast, s povećanim ulaganjima u raznolike mesne proizvode.

Tehnološki napredak, nove vladine politike i promjene u ponašanju potrošača odigrat će ključnu ulogu u oblikovanju putanje industrije. Stroži zahtjevi za održivost i potencijalni novi porezi na meso također bi mogli potaknuti više potrošača prema alternativama.

Što nas čeka?

Njemačka mesna industrija je na raskrižju. Iako blagi porast proizvodnje pruža tračak nade, izazovi koji su pred nama ostaju veliki. Stroži propisi, gospodarski pritisci, promjene u potrošačkim preferencama i izbijanje bolesti predstavljaju značajne rizike za održivu obnovu.

Industrija se mora prilagoditi ulažući u održivije i standardima dobrobiti usklađene prakse uzgoja, diversificirajući izvozne tržišta i pronalazeći načine za održavanje konkurentnosti u promjenjivom prehrambenom pejzažu. Inače, Njemačka rizikuje ne samo daljnje padove proizvodnje, već i postati neto uvoznik mesa u narednim godinama.

Zaključak

Porast njemačke proizvodnje mesa u 2024. godini je značajan razvoj, ali još ne označava potpuni oporavak. S bolešću stopala i usta koja prijeti stočarstvu, kontinuiranim financijskim pritiscima i promjenama u potrošačkim navikama, put koji je pred nama ostaje nesiguran. Godine koje dolaze odredit će može li se njemačka mesna industrija prilagoditi i preživjeti—ili će se pad nastaviti unatoč trenutnim dobitcima.

Izvori: