Navigacija smanjenjem stoke: Nizozemski ekološki izazov

Nizozemski poljoprivredni sektor ponovno se suočava sa značajnim promjenama jer vlada nastavlja s planovima za smanjenje broja stoke, posebno svinja. Ova politika temelji se na dugogodišnjim problemima vezanim za emisije dušika, upravljanje stajskim gnojem i usklađenost sa standardima Europske unije (EU) o zaštiti okoliša. Unatoč nadi da će nedavno uključivanje Pokreta farmer-građanin (BBB) u koaliciju ublažiti poljoprivredna ograničenja, nova vlada je predana smanjenju broja stoke, iako umjerenijim pristupom nego prethodni prijedlozi.

Problem dušika: Dugogodišnji problem

Nizozemska se već godinama bori s prekomjernim emisijama dušika. Zemlja ima jedan od najviših dušičnih salda u Europi, uglavnom zbog intenzivne poljoprivredne prakse koja proizvodi velike količine stajskog gnoja. Stajski gnoj ispušta amonijak u atmosferu, doprinoseći krizi dušika. Ovaj višak dušika štetan je za okoliš, posebno za kvalitetu vode i ranjive prirodne rezerve.

Kako bi se riješio ovaj problem, nizozemska je vlada pregovarala o iznimci, poznatoj kao „derogacija“, koja je omogućavala poljoprivrednicima da primjenjuju više dušika po hektaru nego druge EU zemlje. Međutim, ova derogacija istječe 2026. godine, ostavljajući vladu bez izbora nego da uvede mjere za smanjenje proizvodnje stajskog gnoja i poboljšanje kvalitete vode.

Nove mjere za smanjenje stoke

Prema novim politikama, broj stoke će se smanjiti ograničavanjem izdavanja poljoprivrednih dozvola kada vlasništvo mijenja vlasnika. Za farme svinja, nove dozvole će dopuštati samo 75% izvornih kapaciteta stoke. Slično, farme goveda i peradi će se suočiti sa smanjenjima od 70% i 85%. Ovaj pristup se smatra postupnijim smanjenjem u usporedbi s ranijim, agresivnijim prijedlozima. Međutim, to i dalje značajno utječe na poljoprivrednike, posebno one koji su se nadali blažoj regulaciji nakon posljednjih izbora.

Osim toga, vlada nudi dobrovoljne programe otkupa, posebno za poljoprivrednike smještene u blizini osjetljivih prirodnih područja, poznatih kao „Natura 2000“ zone, gdje su emisije dušika posebno štetne. Ovi programi pružaju naknadu poljoprivrednicima koji pristanu zatvoriti svoje operacije ili prijeći na održivije prakse. Za uzgajivače svinja postoji specifičan „Program za prestanak proizvodnje svinja“ koji pruža financijsku potporu za one koji su voljni prestati s uzgojem.

Protesti i otpor

Smanjenje broja stoke izazvalo je značajne proteste nizozemskih poljoprivrednika koji tvrde da te mjere ugrožavaju njihov način života. Udruženja poljoprivrednika, poput Farmers Defence Force (FDF), glasni su protivnici politike dušika. Poljoprivrednici su održali široko rasprostranjene proteste, blokirajući ceste, ispuštajući stajski gnoj i čak ciljali domove političara kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo. Oni tvrde da vlada preuveličava krizu dušika i da se zanemaruju drugi faktori poput industrijskih emisija.

Kao odgovor, vlada nastoji angažirati poljoprivrednike kroz rasprave i pregovore. Poljoprivredne organizacije poput LTO Nederland zagovaraju lokalno vođena, fleksibilna rješenja za smanjenje emisija dušika umjesto nameta odozgo prema dolje. Međutim, konsenzus ostaje teško dostižan, s mnogim poljoprivrednicima koji smatraju da njihovi glasovi nisu dovoljno saslušani.

Balansiranje: Poljoprivreda, okoliš i ekonomija

Nizozemska vlada često se suočava s kompleksnim izazovima. Iako poljoprivreda čini ključni dio nizozemske ekonomije, doprinoseći njezinom statusu jedne od najvećih svjetskih izvoznika hrane, ekološki troškovi postaju sve neodrživiji. Emisije dušika ne samo da štete okolišu, već predstavljaju i pravne rizike. Vlada se suočava s pritiscima od strane ekoloških organizacija i sudova da ispuni ciljeve za smanjenje emisija dušika postavljene Zakonom o smanjenju dušika i poboljšanju prirode iz 2021.

Zakon nalaže da razine dušika u 40% osjetljivih prirodnih rezervata moraju pasti ispod štetnih razina do 2025. godine. Međutim, trenutne procjene sugeriraju da zemlja neće ispuniti ovaj cilj, ostavljajući vladu izloženu tužbama ekoloških organizacija poput Greenpeacea. Kao rezultat, moguće je da će se nametnuti dodatne mjere putem suda ako dobrovoljni programi ne uspiju donijeti značajno smanjenje emisija dušika.

Gledajući unaprijed: Što slijedi za nizozemske poljoprivrednike?

Budućnost nizozemske poljoprivrede ostaje neizvjesna. S pooštravanjem propisa EU i unutarnjim pritiscima od strane ekoloških aktivista i poljoprivrednika, nizozemska vlada mora pronaći ravnotežu između smanjenja emisija i održavanja poljoprivredne ekonomije. Politike smanjenja stoke samo su jedan dio šire strategije koja uključuje poboljšanje kvalitete tla, obnovu prirodnih ekosustava i ispunjavanje klimatskih ciljeva.

Rezultati ovih politika imat će dalekosežne posljedice, ne samo za nizozemske poljoprivrednike već i za globalna poljoprivredna tržišta. Nizozemska je ključni igrač u globalnoj proizvodnji hrane, a bilo kakve značajne promjene u njenim poljoprivrednim praksama mogu utjecati na cijene hrane i lance opskrbe širom svijeta.

Dok nove mjere nude neke ustupke poljoprivrednicima, poput smanjenih zona bez derogacija i obećanja kompenzacije, put naprijed vjerojatno će ostati prepun izazova dok zemlja radi na ispunjavanju svojih ekoloških obveza.

Hoće li ove politike biti dovoljne da zadovolje i Bruxelles i nizozemsku poljoprivrednu zajednicu, ostaje za vidjeti.

Izvor:

• https://www.pigprogress.net/market-trends-analysis-the-industrymarkets/netherlands-reduction-of-pig-numbers-remains-key/
• https://www.energymonitor.ai/policy/the-dutch-nitrogen-crisis-shows-what-happens-when-policymakers-fail-to-step-up/
• https://nltimes.nl/2024/01/23/netherlands-will-miss-important-nitrogen-target-next-year
• https://www.government.nl/topics/nature-and-biodiversity/the-nitrogen-strategy-and-the-transformation-of-the-rural-areas
• https://www.kvk.nl/en/sustainability/nitrogen-emissions-in-the-netherlands-what-do-we-know/