Kako su suše i toplinski valovi povećali cijene mesa u Europi
Ekstremne vremenske prilike diljem Europe ne samo da obaraju temperaturne rekorde—već također razbijaju budžete za hranu. Klimatski povezane smetnje stvaraju "savršenu oluju" koja povećava cijene mesa i opterećuje farmere, opskrbne lance i kućne proračune.
Klima Ekstremi Sada Su Norma
Širom Europe, ljeto 2025. odvija se poput klimatske katastrofe usporenog tempa. Regije u Srbiji i Zapadnom Balkanu gotovo da nisu doživjele kišu od kraja svibnja. Na Suvoj Planini, poznatoj kao "Suha planina", više od 1.000 stoke ostalo je bez vode, što je prisililo na hitne isporuke vode kamionima. Pukotina u tlu i isušene livade otkrivaju ozbiljnost suše koja je opustošila poljoprivredu i natjerala krave da siđu s planina u očajničkoj potrazi za vodom.
Ali Srbija nije sama. Toplinski valovi su zahvatili Tursku, Grčku i jugoistočnu Europu, s temperaturama koje su premašile 40°C. U isto vrijeme, sjeverni dijelovi poput Mađarske suočavaju se s potencijalnom dezertifikacijom, s tlom koje je "kritično suho" i gubicima u urodi koji smanjuju doprinos BDP-u.
Ovi uvjeti nisu samo loša godina—oni postaju klimatski status quo.
Od Suhe Trave do Praznih Polica: Kako Suša Utječe na Opskrbu Meso
Suša i toplinski valovi utječu na cijene mesa na dva glavna načina:
Uništavaju stočne kulture poput kukuruza i soje, što je bitno za uzgoj peradi, svinja i stoke.
Izravno stresiraju stoku, smanjujući njihovo zdravlje, težinu i produktivnost.
U Srbiji, usjevi kukuruza propadaju toliko loše da lokalni farmeri kažu da ni kiša više neće pomoći. S nedovoljno razvijenim sustavima navodnjavanja, mnogi ruralni farmeri su bespomoćni pred pojačanim klimatskim promjenama. Sada se oslanjaju na državnu pomoć i hitnu vodu kako bi održali svoje stado na životu.
Ova lančana reakcija—manje stočne hrane, slabija životinja, rastući troškovi proizvodnje—neizbježno se prelijeva na potrošače u obliku skupljeg mesa.
Zašto Vaš Roštilj Ove Godine Košta Više
U Velikoj Britaniji, ono što je nekad bilo jeftin roštilj sada je luksuz. Cijene goveđih hamburgere su porasle za 53% u odnosu na prošlo ljeto, s četveropakom koji sada košta gotovo £4. Cijene pilećih bataka također su porasle, sada 13% skuplje nego 2024. godine.
Razlozi nadilaze samo vrijeme:
Izbijanja ptičje gripe su smanjila jata.
Reforme u dobrobiti životinja smanjile su broj pilića koji se uzgajaju po kokošinjcu.
A sada, ogroman potražnja—kako ljudi zamjenjuju skupo govedo za "jeftiniju" perad—počinje također povećavati cijene piletine.
Čak ni priloge nisu sigurni. Kriške sira, brioche peciva i bezalkoholna pića doživjeli su porast cijena zbog rasta globalnih troškova pakiranja i viših cijena šećera. U restoranima, cijene hrane i pića i dalje rastu, pritiskajući ugostiteljske tvrtke koje se već bore s nedostatkom osoblja i nevoljnim potrošnjom.
Što Podaci Kažu: "Hrana-inflacija" Je Stvarna
Najnovija istraživanja tvrtke Inverto, konzultantske tvrtke za opskrbne lance, potvrđuju ono što potrošači osjećaju: klimatska nestabilnost potiče globalne skokove cijena hrane.
Između siječnja 2024. i 2025.:
Cijene kakaa skočile su za 163%
Cijena kave porasla je 103%
Cijena suncokretovog ulja skočila je za 56% zbog suše u Ukrajini i Bugarskoj
Cijene govedine povećane su za nešto više od 25%
Ovo nije izolirani incident. Analitičari opisuju širu, klimatski vođenu tendenciju koju nazivaju “hrana-inflacija.” Financial Times je istaknuo kako su čak i osnovne namirnice—krumpir u Velikoj Britaniji, luk u Indiji, i riža u Japanu—doživjele oštre skokove cijena nakon toplinskih valova, suša ili poplava.
Klimatska Ekonomija: Od Farmi do Supermarketa
Pogledajmo lančanu reakciju:
Suša uništava usjeve → Stočna hrana postaje oskudna i skupa.
Stoka pati → Farmeri prodaju manje životinja; ponuda se steže.
Prerađivači & maloprodaja plaćaju više → Prijenos troškova na supermarkete.
Potrošači osjećaju pritisak → Više cijene mesa opterećuju proračune za hranu.
I tu ne staje. Kako meso postaje skupo, mnoge obitelji prelaze na alternative—što također povećava troškove tih proizvoda.
Ekonomisti upozoravaju da bi to moglo dovesti do šire inflacije, posebno u zemljama koje uvoze hranu. Siromašnijim domaćinstvima i ruralnim regijama najteže je, s porastom nesigurnosti hrane u više zemalja EU.
Ljeto 2025. jasno podsjeća da je naš sustav hrane duboko isprepleten s klimom. Od pašnjaka koji se suše u Srbiji do polica supermarketa u Velikoj Britaniji, učinci ekstremnog vremena više nisu udaljeni—osjećaju se izravno na stolovima diljem Europe.
Izvori: