Hrvati organizirali veliki bojkot kako bi protestirali protiv rasta cijena hrane
Hrvati su organizirali nacionalni bojkot supermarketa i benzinskih postaja kako bi protestirali protiv porasta cijena hrane od 45% od 2020. godine, što je znatno iznad prosjeka EU.
U bezpresedanskom pokazivanju frustracije potrošača, Hrvati diljem zemlje bojkotirali su supermarkete, maloprodajne lance i benzinske postaje 24. siječnja 2025. godine. Protest je bio odgovor na rastuće cijene hrane koje su istegnule kućne budžete do svojih granica.
Pokret iz Osnova Stječe Popularnost
Bojkot je pokrenula Facebook grupa "Halo, Inspektore" uz podršku Europskog centra za izvrsnost potrošača (ECIP). Brzo je stekao popularnost, privlačeći podršku od organizacija za zaštitu potrošača, sindikata, političkih organizacija, pa čak i ministra gospodarstva Hrvatske.
Brojevi Iza Porasta Cijena
Prema podacima Eurostata, cijene hrane u Hrvatskoj povećale su se za 45% od 2020. godine—značajno nadmašujući prosjek Europske unije od 33%. Osnovne namirnice poput kruha zabilježile su porast od 61%, dok je prosječno povećanje cijena kruha u EU iznosilo 35%. Jaja, voće, meso i povrće također su doživjela strm porast, koji se kreće od 38% do 63% (jaja su poskupjela za 63%, voće za 40%, meso za 38%, a povrće za 44%).
Utjecaj Bojkota na Hrvatske Gradove
Bojkot je vidljivo utjecao na potrošačku aktivnost u velikim gradovima. U Zagrebu i Splitu, obično užurbani supermarketi bili su zlosutno tihi, s tek nekoliko kupaca koji su kupovali osnovne namirnice poput kruha. Neki maloprodajni lanci u Splitu prijavili su svega 20 posjetitelja tijekom vršnih sati, a blagajnici su obrađivali znatno manje transakcija nego obično. Dubrovnik je također doživio nagli pad prometa, a prazne trgovine i pekare postale su uobičajen prizor.
U Zagrebu je zabilježeno malo više kupaca u usporedbi s drugim gradovima, ali mnogi su bili prisutni isključivo zbog jedne ili dvije osnovne stavke. Zaposlenici su potvrdili dramatično usporavanje, izvještavajući o volumenima transakcija pet puta nižim od prosjeka.
Miješane Reakcije na Protest
Dok je bojkot privukao pažnju i istaknuo problem inflacije u Hrvatskoj, mišljenja o njegovoj učinkovitosti bila su podijeljena. Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenika, izrazio je sumnju u utjecaj jednodnevnog događaja, napominjući da su umirovljenici već ograničeni u svojoj sposobnosti kupnje do kraja mjeseca zbog zategnutih budžeta.
“Jedan dan akcije neće napraviti veliku razliku,” rekao je Špika, naglašavajući ulogu vlade u krizi. Istaknuo je da više cijene znače povećane prihode od PDV-a za državu i kritizirao ranije tvrdnje vlade da će prijelaz Hrvatske na euro minimalno utjecati na inflaciju.
Špikina organizacija predložila je drastičniju mjeru: mjesečni bojkot usmjeren na određeni maloprodajni lanac ako se cijene ne smanje do 1. ožujka. Takav produženi napor, tvrdio je, bio bi daleko teže ignorirati trgovcima.
Faktori Iza Viših Cijena u Hrvatskoj
Stručnjaci su naveli nekoliko razloga za porast cijena u Hrvatskoj, uključujući logističke izazove, različite porezne stope i troškove distribucije. Međutim, Špika je istaknuo ulogu značajnih marži profita trgovaca i tešku ovisnost vlade o prihodima od PDV-a kao ključne uzročnike tekuće krize.
Poziv na Širu Akciju
Bojkot je pokrenuo nacionalnu diskusiju o ekonomskim pritiscima s kojima se suočavaju hrvatske obitelji. Dok se još uvijek procjenjuje neposredni utjecaj jednodnevnog protesta, jasno je jedno: strpljenje javnosti se ističe. Dok se građani, trgovci i donosioci politika suočavaju s izazovima inflacije, pozivi za dugoročne strategije i odlučnu akciju postaju sve glasniji. Hoće li bojkot biti prekretnica ostaje za vidjeti, ali nesumnjivo je skrenuo pozornost na problem koji zahtijeva rješenje.
Izvor: https://www.croatiaweek.com/photos-croatians-boycott-shops-in-big-numbers-over-food-prices/