Bjesnoća: Što profesionalci i mesne industrije trebaju znati
Published about 1 month ago in News

Bjesnoća: Što profesionalci i mesne industrije trebaju znati

Bjesnoća može zvučati kao nešto iz strašnog filma, ali za sve koji rade s životinjama—posebno u mesnoj industriji—to je stvarni rizik koji vrijedi razumjeti.

Profile picture of Martina Osmak
Martina Osmak
Director of Marketing

Ovaj smrtonosni virus gotovo uvijek završava smrću nakon što se simptomi pojave, ali evo dobre vijesti: bjesnoća je sprječiva. Znanje o tome kako se širi, kako prepoznati rizike i što učiniti nakon potencijalne izloženosti može spasiti živote—vaše, živote vašeg tima i vaših kupaca.

Pogledajmo to detaljnije.

Što je bjesnoća?

Bjesnoća je virusna bolest koja napada središnji živčani sustav (mozak i živce). Širi se uglavnom kroz ugriz ili ogrebotine zaraženih životinja, posebno onih koje nose virus u svom slini.

Nakon što se simptomi pojave—kao što su zbunjenost, poteškoće s gutanjem, agresivnost ili paraliza—bjesnoća gotovo uvijek završava smrću. Zato je rano djelovanje ključno.

Kako ljudi zaražuju bjesnoću?

Ljudi obično dobiju bjesnoću od:

  • Ugriza životinja (posebno od zaraženih pasa, šišmiša, rakuna ili lisica)

  • Ogrebotina ili sline koje dospiju u otvorene rane ili oči

  • Rukovanja zaraženim životinjama bez zaštite

Dok je ljudska bjesnoća rijetka u SAD-u i Europi, rizik i dalje postoji—posebno za one koji rade oko divljih životinja, nevakciniranih životinja ili u regijama s visokim stopama bjesnoće (poput dijelova Afrike, Azije i Latinske Amerike).

Zašto bi se profesionalci u mesnoj industriji trebali brinuti?

Ako radite u klaonicama, tvornicama za preradu ili na farmama, možete doći u kontakt s:

  • Besprizornim ili divljim životinjama koje ulaze na imanja

  • Divljim životinjama poput šišmiša ili lisica u skladištima ili stajama

  • Domaćim životinjama (stokom, psima ili mačkama) koje nisu vakcinirane

Ključni znakovi bjesnoće kod životinja

Životinje s bjesnoćom često pokazuju čudno ili agresivno ponašanje. Obratite pažnju na:

  • Iznenadnu agresivnost ili ugriz

  • Prekomjerno slinjenje ili pjenjenje na ustima

  • Paralizu ili spoticanje

  • Neustrasnost prema ljudima (kod divljih životinja)

  • Neobične vokalizacije

Ako primijetite ove znakove—ne približavajte se životinji. Odmah kontaktirajte službu za kontrolu životinja ili lokalne vlasti.

Kako zaštititi sebe i svoj tim

Evo kako smanjiti rizik:

  • Osigurajte da su kućni ljubimci i radne životinje vakcinirane

  • Prijavite i izbjegavajte besprizorne ili divlje životinje na vašem posjedu

  • Koristite zaštitne rukavice prilikom rukovanja životinjskim leševima ili živim životinjama

  • Čistite i prekrivajte sve rane—čak i male—prilikom rada

  • Obrazujte svoj tim o onome što treba tražiti i kako reagirati

Za profesionalce koji redovito rade s životinjama, poput veterinara, osoblja klaonica i službenika za kontrolu životinja, vakcinacija protiv bjesnoće prije izlaganja također se može preporučiti.

Bjesnoća širom svijeta

Globalno, bjesnoća uzrokuje gotovo 59.000 smrtnih slučajeva svake godine, većinom u područjima gdje je pristup vakcinama i medicinskoj skrbi ograničen. U mnogim od ovih slučajeva, nevakcinirani psi su glavni izvor infekcije.

Zato se međunarodni napori fokusiraju na vakcinaciju pasa kao na najučinkovitiji način kontrole i konačnog eliminiranja bjesnoće.

Zaključak

Bjesnoća je smrtonosna, ali je također i sprječiva. Za profesionalce u mesnoj industriji—koji često rade s ili oko životinja—važno je ostati na oprezu, poduzeti jednostavne mjere opreza i znati što učiniti u slučaju ugriza ili ogrebotine.

Slijedeći sigurnosne prakse i osiguravajući da su životinje oko vas vakcinirane, ne štitite samo sebe—pomažete u zaustavljanju bjesnoće na njenom izvoru.

Ostanite sigurni. Budite na oprezu. Zaštitite svoj tim. Sprječavanje bjesnoće počinje s osviještenošću.

Izvori: