A gdje je kiša: Tiha poljoprivredna kriza u Europi
Poljoprivrednici diljem Europe suočavaju se s rastućom tjeskobom jer najsuša proljeće u stoljeću prijeti usjevima—i kiše nema na vidiku.
Suša na razini stoljeća
Sjeverna i zapadna Europa suočavaju se s najsušenim proljećem u posljednjih 100 godina. Regije poznate po kiši—poput Nizozemske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva—sada su presušile, s malo nade na horizontu. Nedostatak oborina pretvara poljoprivredna zemljišta u pustinje baš kada usjevi ulaze u svoju najranjiviju fazu rasta.
Na terenu: stres i borba
U Nizozemskoj, farmer Hendrik Jan ten Cate dobro se sjeća suše iz 2018. godine—uništila je njegove prinose luka i ostavila ga ozlijeđenog nakon prekomjernog rada u pumpanju vode. Danas proživljava noćnu moru ponovno. “Sada nam treba kiša svake sedmice,” upozorava.
Njemac Sven Borchert, koji obrađuje 1.700 hektara u Saskoj-Anhaltu, izvještava da je primio polovicu normalne količine oborina. Iako njegova zemlja dobro zadržava vlagu, zna da mnogi drugi možda neće izdržati do kraja mjeseca.
Šira slika: klima i trošak
Ovo nije samo loše vrijeme—dio je šireg obrasca. Klimatski ekstremi rastu, a suše su odgovorne za više od polovice gubitaka u poljoprivredi u EU. Nedavni izvještaj procjenjuje godišnje gubitke od 28 milijardi eura zbog vremena, no većina farmera i dalje je nedovoljno osigurana.
Prilagodba u sušnim vremenima
Farmeri pokušavaju prilagoditi. Tehnike poput sustava kap po kap, usjeva otpornog na sušu i sakupljanja kišnice dobivaju na značaju. Ipak, ove mjere zahtijevaju ulaganje—i vrijeme. A vremena nemaju na svojoj strani.
Čekajući na kišu
Za sada, farmeri promatraju nebo. Gotovo trećina Europe već je na upozorenju zbog suše, a neka područja su dostigla kritične razine. Ako kiša ne dođe uskoro, gubici bi mogli doseći 30% ili više.
U plodnim srcima Europe, nada sada visi na oblaku. A taj oblak možda neće doći.
Što dolazi nakon?
Dok usjevi venu, pojavljuje se još jedna briga: što će se dogoditi sa stokom? S travom koja jedva raste u nekim regijama, zalihe stočne hrane brzo se smanjuju. Koliko dugo farmeri mogu održavati svoja stada? Hoće li rastući troškovi prisiliti smanjenje broja stoke?
I dalje niz lanac—kako će se ovo odraziti na europsko mesno tržište? Hoćemo li vidjeti nestašice? Cjenovne skokove? Ili trajne promjene u načinu na koji Europa proizvodi i konzumira meso?
U sezoni definiranoj tišinom s neba, ovo su pitanja koja odjekuju diljem kontinenta.