Problem viška mesa u Europi — i kako zalihe mogu biti i rizik i prilika
Published 2 days ago in Industry Insights

Problem viška mesa u Europi — i kako zalihe mogu biti i rizik i prilika

Trgovački šokovi, bolesti i rastući troškovi testiraju lanac opskrbe mesom u Europi — ali pametno upravljanje zalihama moglo bi pretvoriti višak iz tereta u prednost.

Profile picture of Bo Pedersen
Bo Pedersen
Chief Revenue Officer

U europskom mesnom sektoru, držanje zaliha uvijek je nosilo napetosti. Pravi inventar održava narudžbe u toku; pogrešan višak iscrpljuje kapital i povećava troškove hladnjače. Danas je postizanje tog ravnotežnog stanja teže nego ikad.

Što pokreće višak?

1. Promjena trgovinskih vjetrova
Nedavne antidumping carine Kine na svinjetinu i nusproizvode iz EU — koje dosežu čak 62% — ugušile su vitalnu izvoznu rutu. Utroba i specijalne vrste mesa koje su nekada bile namijenjene Aziji sada se gomilaju u europskim hladnjačama, pojačavajući domaću konkurenciju i pritisak na cijene.

2. Šokovi bolesti i biološke sigurnosti
Kontinuirani izbijanja afričke svinjske kuge i ptičje gripe stalno preoblikuju lance opskrbe. Regionalne zabrane ili pojačane granične provjere mogu pretvoriti prodajni inventar u zaplijenjene zalihe preko noći — posebno za izvoznike u Srednjoj i Istočnoj Europi.

3. Visoki troškovi energije i logistike
Europski sustav hladnog lanca skup je. Povišene cijene energije i složena prekogranična logistika znače da svaki dodatni dan u skladištu postaje skup. Za manje prerađivače, to je dovoljno da sporoproveden proizvod pretvori u gubitak.

Drugi čimbenici, pogreške u prognozama, promjene u prehrambenim navikama potrošača i regulatorne prepreke, dodatno opterećuju situaciju.

Zašto je to važno

Višak mesa više je od neiskorištenih zaliha. On blokira radni kapital, erodira marže i povećava rizik od kvarenja čak i pod savršenim uvjetima hladnog lanca. S obzirom na to da su marže već smanjene zbog troškova energije i rada, utjecaj se brzo multiplicira. Ako se ne upravlja, višak podriva stabilnost cijena, odnose s brendovima i novčani tok.

Okretanje rizika u priliku

Ipak, inventar, čak i višak, ne mora biti isključivo negativan. Ako se upravlja strateški, može postati izvor fleksibilnosti i vrijednosti:

1. Tržišna agilnost
Inventar pruža opcionalnost. Prerađivači s dostupnim zalihama mogu brzo prebaciti između izvoza, maloprodaje ili prerađivačkih kanala kako se potražnja mijenja.

2. Transformacija s dodanom vrijednošću
Višak komada ili obrezina može se preraditi u prerađene, marinirane ili proizvode spremne za kuhanje, produžujući rok trajanja i stvarajući premium formate umjesto otpisa.

3. Pametnije planiranje i analitika
Analizom izvora viška, bilo da se radi o pogreškama u prognozama, varijacijama u prinosima ili kašnjenjima u transportu, prerađivači mogu precizno prilagoditi proizvodnju i logistiku, pretvarajući lekcije u trajne dobitke u učinkovitosti.

Druge prilike uključuju partnerstva na sekundarnom tržištu i održivu ponovnu upotrebu, od hrane za kućne ljubimce do bioenergije, usklađujući se s europskim ambicijama kružne ekonomije.

Kako Meat Borsa pomaže

Meat Borsa povezuje verificirane europske kupce i dobavljače kroz transparentnu, podatkovima vođenu tržišnu platformu koja olakšava popisivanje, otkrivanje i premještanje zaliha prije nego postanu višak.
Pružajući vidljivost u stvarnom vremenu, verificirane strane i integriranu logističku podršku, platforma pomaže dobavljačima da brzo i sigurno dođu do novih kupaca — od prerađivača koji traže specifične komade do trgovaca koji traže izvozne količine. Rezultat je brži promet, smanjeno vrijeme skladištenja i zdravija ravnoteža između zaliha na skladištu i prodanih zaliha.

Zaključak

U cijeloj Europi, višak inventara brzo postaje strukturni rizik — pogonjen trgovinskim trenicama, epidemijama bolesti i visokim troškovima energije. No, uz bolju vidljivost, fleksibilne prodajne kanale i pametniju preradu, inventar može preći iz odgovornosti u prednost. Na tržištu gdje je volatilnost nova norma, agilnost, a ne izbjegavanje, odredit će tko će uspjeti.

Izvori