EU sektor svinjogojstva se smanjuje dok cijene opadaju i globalna konkurencija raste

Sector svinja Europske unije nalazi se na raskrižju. Novi izvještaj o tržišnoj situaciji (kolovoz 2025.) Europske komisije pokazuje da, iako EU ostaje jedan od najvećih proizvođača i izvoznika svinjetine na svijetu, njezino stado se smanjuje, cijene padaju, a proizvođači se bore da zadrže profitabilnost.

Broj stada opada

Ukupno stado svinja u EU kontinuirano opada: sa 134,4 milijuna životinja u 2022. na nešto manje od 132 milijuna u 2024. Godini. Broj krmača, okosnica buduće opskrbe, također je pao s 10,5 milijuna u 2023. na 10,1 milijun u 2024. Neke zemlje poput Mađarske i Španjolske zabilježile su rast, dok su Italija, Poljska i Nizozemska doživjele oštre padove. Manje krmača danas znači manje svinja sutra, što signalizira skuplju opskrbu u budućnosti.

Zaključak: Stado svinja u EU se smanjuje, posebno krmače — znak upozorenja za buduću opskrbu.

Obrasci proizvodnje

Podaci o klanju u ranoj 2025. (siječanj–svibanj) otkrivaju mješovite trendove. Dok su Rumunjska, Bugarska i Španjolska povećale proizvodnju, veliki proizvođači poput Francuske, Italije i Poljske smanjili su proizvodnju. Općenito, proizvodnja u EU je široko stabilna, ali se geografski mijenja. U tonama svinjetine, EU ostaje teškaš, ali dugoročna putanja je blago silazna.

Zaključak: Proizvodnja ostaje stabilna, ali se geografija mijenja — neki regije rastu, dok tradicionalne sile gube tlo.

Cijene pod pritiskom

Za farmera, veća priča je novac. Prosječne cijene svinjskih trupova u EU u kolovozu 2025. iznosile su €205,70 po 100 kg, što je pad od gotovo 3% u odnosu na prethodnu godinu. Cijene praščića, koje iznose €62,65 po komadu, nešto su više, ali troškovi hrane, energije i odgoja praščića i dalje rastu. Ova neravnoteža znači da čak i kada svinje postižu pristojne cijene, mnogi farmeri ostaju s vrlo tankim ili negativnim maržama.

Zaključak: Farmeri se suočavaju s pritiskom — troškovi rastu brže od cijena svinja, što otežava postizanje profitabilnosti.

Trgovina: Izvozi stabilni, uvozi padaju

Unatoč unutarnjim izazovima, EU ostaje neto izvoznik svinjetine. Izvozi u ranoj 2025. dosegli su 1,48 milijuna tona, što je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Kina (uključujući Hong Kong) i dalje ostaje najveći kupac, a slijede je Velika Britanija, Filipini i Japan. U isto vrijeme, svinjetina iz EU pronalazi nova tržišta u Africi i jugoistočnoj Aziji.
Uvozi, s druge strane, opadaju — uglavnom iz Švicarske, Čilea i Norveške. Velika Britanija i dalje je najveći dobavljač svinjetine za EU.

Zaključak: EU i dalje izvozi daleko više svinjetine nego što uvozi, ali se prodaja preusmjerava — Azija i Afrika su rastuća tržišta, dok Japan i Južna Koreja gube na snazi.

Globalna slika

Globalno, EU se natječe sa Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilom i Kanadom. Cijene pokazuju zašto je to teško: svinje iz EU prodane su za oko €206/100 kg, dok su Brazil i Sjeverna Amerika nudili svinjetinu po znatno nižim cijenama (bliže €160–170). To čini svinjetinu iz EU manje konkurentnom u inozemstvu, posebno na tržištima Azije koja su osjetljiva na cijene.

Zaključak: EU proizvodi kvalitetnu svinjetinu, ali je najveći dobavljač s najvišim troškovima, što je stavlja u nepovoljan položaj naspram jeftinijih rivala.

Što sve to znači

Sector svinja EU se smanjuje, a ne raste. Troškovi rastu, cijene padaju, a globalni rivali podcjenjuju Europu na ključnim izvozničkim tržištima. Ipak, EU i dalje ima velike prednosti: reputaciju za kvalitetu, snažnu potražnju iz Kine i Velike Britanije, te diverzificirana izvozna tržišta. Veliko pitanje je mogu li europski proizvođači dovoljno brzo prilagoditi — smanjenjem troškova, poboljšanjem učinkovitosti ili fokusiranjem na premium tržišta — kako bi ostali održivi u sve konkurentnijem svijetu.

Zaključak: Opstanak sektora ovisi o prilagodbi — dobitke u učinkovitosti i pozicioniranje na premium tržištima mogu biti jedini putovi naprijed.

Izvor: