Kineski izvoz peradi naglo raste i trgovinski sukobi počinju

EU otvara istragu o kineskoj patki

Europska komisija pokrenula je antidampinšku istragu o uvozu pekinške patke iz Kine. Ovaj potez uslijedio je nakon službene pritužbe pet proizvođača pekinške patke unutar Europske unije.

Proizvođači tvrde da su količina i niske cijene uvezene patke naštetile njihovoj prodaji, njihovim cijenama i njihovom udjelu na tržištu. Komisija sada proučava podatke o uvozu i tržištu iz 2025. kako bi odlučila je li došlo do dampinga.

Istraga obuhvaća patke u mnogim oblicima. To uključuje cijele ptice i komade, svježe, rashlađene, smrznute, soljene, u salamuri, sušene, dimljene, s kostima i bez kostiju, kao i druge pripremljene ili konzervirane proizvode.

Ako Komisija utvrdi da je došlo do dampinga i da je on naštetio europskim proizvođačima, može uvesti antidampinške carine na uvoz kineske patke.

Zašto je tržište patke u EU važno

Europsko tržište patke vrijedi oko 800 milijuna eura godišnje, prema podacima francuske peradarske industrije. Oko 200 milijuna eura od toga dolazi od uvoza iz Kine.

Kineska prodaja u Europu znatno je porasla posljednjih godina. Jedan od razloga je to što su neki kineski proizvođači prešli sa svinjskog mesa na perad nakon velikih izbijanja afričke svinjske kuge. Procjenjuje se da Kina sada uzgaja od 3,5 do 4 milijarde pataka godišnje.

Europski podnositelji pritužbe također tvrde da se kineske cijene ne bi trebale koristiti kao poštena referentna vrijednost. Kažu da kineski proizvođači pataka dobivaju široku državnu potporu, uključujući pomoć za zemljište, energiju, kapital, sirovine i radnu snagu, zajedno sa subvencijama za lokalne tvornice stočne hrane u pokrajinama poput Shandonga.

Kina odbacuje optužbe

Istraga je izazvala ljutitu reakciju u Kini. Tamošnje industrijske udruge optužuju Bruxelles za dvostruke standarde i tvrde da je slučaj zapravo politički, a ne pitanje poštene trgovine.

Lokalni analitičar opisao je potez kao napad povezan s velikim trgovinskim jazom Europe s Kinom. Istaknuo je da je trgovinski deficit EU-a s Kinom dosegnuo 359,8 milijardi eura u 2025., te 98 milijardi eura u prvom tromjesečju ove godine.

Predstavnici kineske industrije također odbacuju tvrdnju da niske cijene proizlaze iz državnih subvencija. Umjesto toga, upućuju na strukturu industrije. Evo brojki na koje se pozivaju:

Većina pataka uzgojenih u Kini su Cherry Valley ptice, koje dosežu težinu za klanje za samo 35 do 40 dana.
Njihova konverzija hrane iznosi 1,6 do 1,8 kg hrane po kilogramu mesa.
Proizvodni troškovi mogu biti niski kao oko 2,5 juana, ili otprilike 0,35 američkih dolara, po kilogramu.

Dodaju da europske autohtone pasmine pataka sporije rastu, slabije iskorištavaju hranu i skuplje ih je uzgajati.

Postoji i spor oko toga što se točno istražuje. Jedna kineska trgovačka komora navela je da sve patke poslane u Europu potječu od Cherry Valley pataka, a ne od tradicionalne Beijing patke navedene u slučaju. Tvrdi da se radi o neusklađenosti između proizvoda koji su predmet revizije i onoga što Kina zapravo isporučuje.

Uspon Kine kao izvoznika peradi

Slučaj s patkama samo je mali dio mnogo veće promjene. Kina se brzo pretvara u velikog izvoznika peradi, što mijenja globalno tržište.

Prema analizi tvrtke BTG Pactual, koja se poziva na procjene Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država, udio Kine u svjetskom izvozu piletine trebao bi dosegnuti 9,5% u 2026. godini. To je porast s oko 3% prije manje od deset godina. Time bi Kina postala treći najveći izvoznik piletine, ispred Tajlanda.

Brazil bi ostao na prvom mjestu s oko 35% tržišta, slijede Sjedinjene Države s 20%. USDA očekuje da će kineska proizvodnja piletine porasti za 5% na 17,3 milijuna tona u 2026., čime Kina ostaje drugi najveći proizvođač na svijetu, nakon Sjedinjenih Država.

Što to znači za Brazil

Godinama je Kina bila jedan od najvećih kupaca brazilske piletine. Sada postaje konkurent na istim izvoznim tržištima.

Razlog je vrsta mesa o kojoj je riječ. Kineski potrošači preferiraju dijelove poput pilećih nogica, pa Kina sve više izvozi komade koje ne želi na domaćem tržištu, poput pilećih prsa. Pileća prsa činila su 22% ukupnog izvoza peradi iz Brazila po volumenu u protekloj godini, tako da je to osjetljivo područje za brazilske prodavatelje.

Glavno poprište borbe je zaljevska regija. Tržišta poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata plaćaju atraktivne cijene za meso prsa, a i Kina i Brazil žele ondje prodavati. Kina je bliže Zaljevu, što njezinim izvoznicima može donijeti niže troškove prijevoza i bržu isporuku.

Analitičari rast kineskog izvoza mesa prsa nazivaju pravim strukturnim cjenovnim rizikom za Brazil. Veća kineska ponuda na svjetskom tržištu mogla bi spustiti cijene i ostaviti manje prostora za brazilske proizvode u segmentu premium rezova.

Na što bi kupci i prodavatelji trebali paziti

Šira poruka za trgovinu jest da perad ulazi u konkurentniju i politički osjetljiviju fazu. Nekoliko stvari vrijedi pratiti u mjesecima koji dolaze:

ishod istrage EU-a i hoće li biti uvedene carine na kinesku patku.
bilo kakav znak da se spor širi s patke na širu trgovinu piletinom između Europe i Kine.
cjenovni pritisak u državama Zaljeva, gdje se kinesko i brazilsko meso prsa sada izravno natječu.
trgovinske podatke u sljedeća dva tromjesečja, koji će pokazati koliko brzo zapravo raste kineski izvozni udio.

Za kupce bi veća kineska ponuda mogla značiti jeftiniji proizvod na nekim tržištima. Za prodavatelje, posebno one usredotočene na premium rezove, to bi moglo značiti niže marže i potrebu za širim geografskim širenjem prodaje.