Japan aukcije svježe mesa kitova finija po prvi put u desetljećima: Kontroverzni povratak tradiciji

Po prvi put u gotovo pola stoljeća, Japan je aukcionirao meso svježih kitova plavih, što označava značajan trenutak u industriji kitolova u zemlji. Na aukciji, održanoj u četvrtak, meso kitova plavih ulovljenih kod Hokkaida postiglo je cijene do 200.000 jena (1.312 dolara) po kilogramu (2,2 lbs), što naglašava rijetkost proizvoda i ekonomske pritiske s kojima se industrija suočava.

Povratak komercijalnom kitolovu

Ova aukcija rezultat je Japanskog proširenog programa komercijalnog kitolova, koji je nastavljen 2019. nakon što se zemlja povukla iz Međunarodne komisije za kitolov (IWC). IWC je zabranila lov na kitove plave 1976. zbog opadajućih populacija. Sada, Japanska agencija za ribarstvo tvrdi da istraživanja stokova pokazuju dovoljno oporavka kitova plavih u Sjevernom Pacifiku, što omogućuje dodavanje ove vrste na svoj legalni popis lova, uz kitove minke, Brydeove i kitove sei.

Za vrijeme trenutne sezone, ulovljeno je 30 kitova plavih—polovica dozvoljene kvote od 60. Japan je također postavio kombiniranu kvotu ulova od 379 za ostale tri vrste. Vlada se nada da će ovaj povratak unijeti novi život u industriju koja se bori s opadajućom potražnjom i visokim operativnim troškovima.

Aukcija i njezine posljedice

Na aukcijama u Sapporu i Shimonosekiju prodano je oko 1,4 tone svježeg mesa kitova plavih. Među komadima, meso repa—poznato kao "onomi" i cijenjeno kao delikatesa—postiglo je najviše cijene. Međutim, ostaje nejasno predstavlja li ova aukcija stvarnu tržišnu potražnju ili simbolični pokušaj jačanja značaja industrije.

Gradski dužnosnik Ryo Minezoe komentirao je percipiranu kvalitetu mesa kitova plavih, napominjući: “Čujemo da što je kit veći, to je bolji okus,” iako je priznao da ga nije probao. Povijesno gledano, meso kitova bilo je vitalan izvor pristupačnog proteina u Japanu nakon Drugog svjetskog rata. Danas je konzumacija pala na samo 2.000 tona godišnje, daleko ispod svog vrhunca 1962. godine od 233.000 tona.

Izazovi s kojima se industrija suočava

Unatoč naporima Japana da revitalizira kitolov, industrija se suočava s značajnim preprekama. Meso kitova sada se smatra delikatesom umjesto osnovne namirnice, što ograničava njegovu dostupnost i relevantnost. Štoviše, njegova cijena često premašuje cijenu drugih mesa, čineći ga manje privlačnim modernim potrošačima.

Stručnjaci također ukazuju na oslanjanje industrije na državne subvencije, koje iznose milijune dolara godišnje. Nobuhiro Kishigami, profesor specijaliziran za autohtoni kitolov, dovodi u pitanje može li se industrija održati bez tih subvencija. “To bi trebala biti poslovna aktivnost,” rekao je. “Ako nije dostupno i ukusno... neće se prodati ako nije jeftino i dobro.”

Zabrinutosti za očuvanje i kritike

Povratak lovu na kitove plave ponovno je pokrenuo protivljenje od strane skupina za očuvanje. Kritičari, poput Nanami Kurasawa iz Dolphin & Whale Action Network, tvrde da Japan nije proveo dovoljno istraživanja o populacijama kitova. “Skoro su izumrli nakon prekomjernog lova prije nekoliko desetljeća,” rekla je, naglašavajući potrebu za temeljitim istraživanjima stokova prije ponovnog započinjanja velikih lovova.

Čak i unutar Japana postoji podjela oko uloge i relevantnosti kitolova u suvremenom društvu. Dok ostaje kulturna i ekonomska osnovica u određenim gradovima kitolovcima, ima malo značaja za urbane populacije, gdje se meso kitova rijetko konzumira.

Kontroverzan put naprijed

Japanska odluka da obnovi i proširi komercijalni kitolov odražava duboku predanost očuvanju onoga što smatra tradicionalnom industrijom. Ipak, budućnost kitolova ostaje neizvjesna, s tržišnom potražnjom, etičkim debatama i ekologijskim zabrinutostima koje predstavljaju značajne izazove.

Dok se industrija snalazi u tim vodama, aukcija mesa kitova plavih služi kao simbolički i praktični test održivosti kitolova u modernom Japanu—naciji na raskrižju tradicije i globalnih napora za očuvanje.

Izvori: