
Published in Industry Insights
Glasovanje s rezultatom 3-3 u Washingtonu dovodi u pitanje janjetinu s južne hemisfere
Američka komisija za međunarodnu trgovinu 13. studenoga glasovala je podijeljeno, s tri glasa za i tri protiv, u postupku za uvođenje zaštitnih mjera na uvoz janjetine, čime je predmet upućen u fazu određivanja mjera, a prema našem mišljenju stvarni učinak na globalnu trgovinu janjetinom svodi se na pitanje planiranja kamo će australska i novozelandska janjetina biti plasirana 2027. godine.

Martina Osmak
Director of Marketing
Osvrt MeatBorsa
Ovaj odjeljak donosi naše tumačenje vijesti, a ne utvrđene činjenice. Potvrđeni podaci i odluke navedeni su u nastavku.
Za janjetinu koja je ovog tjedna na moru ništa se nije promijenilo. Rashlađena i smrznuta janjetina iz Australije i Novog Zelanda i dalje ulazi u SAD pod istim uvjetima kao prije glasovanja. Promijenio se vremenski okvir za planiranje. Američki postupak vezan uz uvoz janjetine sada je ušao u fazu razmatranja zaštitnih mjera, a konačnu odluku donosi predsjednik SAD-a nakon 11. siječnja 2027. Ne pokušavamo predvidjeti tu odluku. Ono što možemo jest opisati što to otvoreno pitanje znači za tržište.
Smatramo da je glavni učinak zasad neizvjesnost u pogledu količina namijenjenih SAD-u u 2027. Australija osigurava oko tri četvrtine američkog uvoza janjetine, a SAD proizvodi tek oko 60.000 tona ovčjeg mesa godišnje. Zbog toga je SAD veliko i o uvozu ovisno odredišno tržište za janjetinu s južne polutke. Dok je ishod neizvjestan, svaki izvoznik koji prodaje na tom tržištu suočen je s pitanjem koliko će ondje moći plasirati sljedeće godine i uz kakvu zaradu.
Za Europu, Ujedinjenu Kraljevinu, Bliski istok i Kinu to je pitanje neizravno, ali stvarno. Ako bi neka američka mjera smanjila količinu janjetine koju SAD uvozi, ta bi janjetina morala pronaći kupce drugdje. Izvoznici s južne polutke tada bi se snažnije natjecali na drugim tržištima koja već opskrbljuju. Ako ne bude nikakvih mjera, ništa od toga neće se dogoditi i trgovina će se nastaviti kao i dosad. U svakom slučaju, očekujemo da će sljedeća dva mjeseca u središtu pozornosti biti praćenje isporuka u SAD i vremena ugovaranja, a ne cijena.
Što pretpostavljamo i zašto bismo mogli biti u krivu
- Pretpostavljamo da je SAD jedno od tržišta na kojima se postižu bolje cijene za komade janjetine, pa bi izvoznici preusmjeravali količine drugamo samo uz nižu zaradu. Ako su cijene na drugim tržištima blizu američkima, svako preusmjeravanje bilo bi manje i manje primjetno nego što opisujemo.
- Pretpostavljamo da bi američki uvoznici mogli dio nabava obaviti ranije dok uvjeti za 2027. nisu jasni. Ako američka potražnja umjesto toga ostane stabilna, podaci o izvozu neće pokazati prijevremeni skok.
- Pretpostavljamo da bi druga tržišta mogla apsorbirati dodatnu janjetinu samo po nižim cijenama. Ako potražnja u Aziji ili na Bliskom istoku bude dovoljno snažna, preusmjerena janjetina mogla bi pronaći kupce bez većeg utjecaja na cijene u Europi ili Ujedinjenoj Kraljevini.
- Mogli bismo posve pogrešno procijeniti razmjere učinka. Zaštitne mjere mogu poprimiti vrlo različite oblike, od carina i kvota do pomoći američkim proizvođačima u prilagodbi, a blaga mjera mogla bi tek neznatno promijeniti trgovinske tokove.
Što se dogodilo
Američka komisija za međunarodnu trgovinu (USITC) objavila je 13. studenoga 2026. da je glasovanje u njezinoj istrazi o globalnim zaštitnim mjerama za janjeće meso završilo podjednakim brojem glasova za i protiv. Trojica članova Komisije, predsjednik Brett W. Doyle te članovi Jason E. Kearns i Bart Thanhauser, utvrdili su da je rast uvoza značajan uzrok ozbiljne štete američkom sektoru janjetine. Članovi Komisije Peter-Anthony Pappas, David Foley Jr. i Samuel T. Negatu utvrdili su da nije.
Prema američkom trgovinskom zakonodavstvu, izjednačen ishod glasovanja vodi predmet u fazu razmatranja zaštitnih mjera. Istraga obuhvaća svježu, rashlađenu i smrznutu janjetinu iz svih zemalja podrijetla. Pokrenuta je 13. srpnja 2026. na temelju odjeljka 202. Zakona o trgovini iz 1974., na zahtjev američkog trgovinskog predstavnika. Australski poljoprivredni mediji izvještavaju da je zahtjev uslijedio nakon pritiska udruge American Sheep Industry Association.
Članovi Komisije koji su glasovali za također su donijeli nalaze za pojedine zemlje s kojima SAD ima sporazume o slobodnoj trgovini. Utvrdili su da je uvoz iz Australije, promatran zasebno, značajan uzrok ozbiljne štete. Utvrdili su da uvoz iz Kanade, Meksika i drugih partnerskih zemalja obuhvaćenih sporazumima o slobodnoj trgovini to nije. Novi Zeland nema sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om, pa je obuhvaćen globalnim postupkom.
Ključni datumi i brojke:
- 1. prosinca 2026.: javna rasprava USITC-a o zaštitnim mjerama.
- 11. siječnja 2027.: rok za podnošenje izvješća USITC-a predsjedniku. Budući da je glasovanje završilo izjednačeno, obje skupine članova Komisije dostavljaju svoja stajališta.
- Moguće zaštitne mjere: viša carina, kvota, carinska kvota, pomoć u prilagodbi ili kombinacija navedenoga. Mjera u početku može trajati do četiri godine, a ukupno do osam godina.
- Oko 75 %: udio Australije u američkom uvozu janjetine, prema portalu Farm Online.
Kako to vidi svaka strana
Ta su dva stajališta vrlo udaljena. Postupak je pokrenut jer američki uzgajivači ovaca tvrde da uvoz šteti njihovu sektoru, s čime su se složila tri člana Komisije.
Zemlje izvoznice to odbacuju. Novozelandski ministar trgovine Todd McClay izjavio je, kako prenosi Newstalk ZB, da novozelandska janjetina ne šteti američkim proizvođačima te pomaže zadovoljiti rastuću potražnju potrošača u SAD-u. Uputio je dužnosnike da otputuju u Washington na raspravu o zaštitnim mjerama.
Farm Online iz Australije iznio je dugoročne podatke na kojima se temelji argument izvoznika. Američka proizvodnja ovčjeg mesa pala je s oko 155.000 tona 1989. na oko 60.000 tona. Između 1990. i 2010. američka proizvodnja smanjila se za gotovo 78.000 tona, dok je uvoz australske janjetine porastao za oko 23.400 tona. Isti medij navodi da Amerikanci pojedu tek oko 500 grama ovčjeg mesa po osobi godišnje te da je SAD već jednom, 1999., uveo zaštitne mjere za australsku i novozelandsku janjetinu.
Što pratimo u nastavku
- Raspravu o zaštitnim mjerama 1. prosinca i vrste mjera koje će biti predložene.
- Australske i novozelandske podatke o izvozu za prosinac i siječanj, kako bismo vidjeli rastu li isporuke namijenjene SAD-u prije očekivanog.
- Cijene janjetine u Ujedinjenoj Kraljevini i EU-u početkom 2027., kao pokazatelj toga natječu li se izvoznici s južne polutke snažnije na drugim tržištima.
- Pitanje koje vrijedi postaviti dobavljačima: koliki je dio njihove ponude janjetine trenutačno planiran za američko tržište i kako bi postupili s ugovorima za 2027. kada bi se uvjeti promijenili.