Published in Industry Insights
Europske vrućine i suša smanjuju stočnu hranu, a cijene mesa bi mogle porasti
Uzastopni toplinski valovi i jaka suša diljem Europe smanjuju prinose i količine stočne hrane, a pritisak na sijeno, žitarice i pašnjake mogao bi u nadolazećim mjesecima dovesti do rasta cijena mesa.
Martina Osmak
Director of Marketing
Uzastopni toplinski valovi i ozbiljna suša diljem Europe smanjuju prinose i smanjuju zalihe stočne hrane, a pritisak na sijeno, žitarice i pašnjake mogao bi u nadolazećim mjesecima pogurnuti cijene mesa prema gore.
Bez presedana kriza na europskim farmama
Uzastopni toplinski valovi i sve raširenija suša doveli su mnoge europske poljoprivrednike u ono što proizvođači nazivaju krizom “bez presedana”. Temperature su često prelazile 35 °C, uz gotovo nikakvu kišu i vruće vjetrove koji isušuju polja diljem kontinenta. The Guardian izvještava da proizvođači povrća i žitarica upozoravaju na “katastrofalne” prinose ove godine.
Šteta je široko rasprostranjena. U Francuskoj, najvećem europskom proizvođaču žitarica, očekuje se da će se urod kukuruza smanjiti za oko 35 % u odnosu na 2025., na oko 9 milijuna tona, razinu posljednji put viđenu 1980. U Italiji, poljoprivredna udruga Coldiretti navodi da je oko 60 % poljoprivrednog zemljišta sada pogođeno sušom, a ukupna šteta u sektoru procjenjuje se na više od 3 milijarde eura. U Španjolskoj su žetve žitarica manje za 35 % u Castilla y Leónu, 49 % u regiji Madrid i 24 % u Andaluziji.
Zašto je to važno za meso? Kukuruz, žitarice i trava čine osnovu stočne hrane za goveda, svinje i perad. Kada se prinosi smanje, stočna hrana postaje oskudnija i skuplja, a taj se trošak s vremenom prelijeva na meso.
Stočna hrana i sijeno ponestaju
Najizravniji rizik za stoku je stočna hrana. Prema Euractivu, na koji se poziva UNN, oko 38 % teritorija EU-a zahvatila je suša, a isušeni pašnjaci tjeraju poljoprivrednike da otvaraju svoje zimske zalihe hrane mjesecima ranije.
Ključni pritisci na stočnu hranu diljem Europe:
Francuska Confédération Paysanne upozorava na gubitak od 30 % do 60 % zaliha stočne hrane, ovisno o regiji.
Francusko ministarstvo poljoprivrede navodi da je proizvodnja sijena za zimsku ispašu goveda oko 30 % ispod prosjeka za razdoblje 1989.–2018., a manjak se širi na sve više regija.
U Austriji su stočari rano spustili goveda s planinskih pašnjaka jer ponestaje trave i vode, a neki već koriste zimsku hranu ili šalju životinje na klanje ranije.
U Irskoj poljoprivrednici već sada hrane stoku silažom namijenjenom za sljedeću zimu, što, kako navodi ICMSA, udvostručuje ili utrostručuje trošak proizvodnje mlijeka.
Kada poljoprivrednici posegnu za zimskim zalihama u kolovozu, riskiraju manjak kasnije tijekom godine. To obično znači kupnju dodatne stočne hrane po višim cijenama ili smanjenje broja grla.
Mliječni sektor i stočarstvo osjećaju vrućinu
Toplinski stres već smanjuje proizvodnju. Mliječne krave počinju imati problema iznad 25 °C, a francuski proizvođači izvještavaju o padu prinosa mlijeka od 10 % do 15 %. U talijanskoj regiji Parmigiano Reggiano, temperature iznad 40 °C smanjile su prinose mlijeka za čak 10 % na nekim farmama. Španjolska bilježi pad proizvodnje ovčjeg mlijeka od 6,5 % i kozjeg mlijeka od 10,8 %.
Neki poljoprivrednici također prijavljuju zdravstvene probleme kod životinja. U Irskoj predstavnici mljekarskog sektora opisuju gubitke embrija kod krava tijekom sezone osjemenjivanja, što povezuju s toplinskim stresom. Ti učinci mogu smanjiti produktivnost stada i dugo nakon ovog ljeta.
Što bi to moglo značiti za cijene mesa
Veza između suše i cijena mesa nije trenutačna, ali je stvarna. Kako troškovi stočne hrane rastu, neki poljoprivrednici smanjuju stada i šalju više životinja na klanje ranije nego što je planirano. Euractiv napominje da ta dodatna ponuda zasad doprinosi padu cijena mesa.
Veći se rizik javlja kasnije. Nakon što ovaj val dodatnog klanja prođe, manja stada i viši troškovi stočne hrane mogu smanjiti ponudu i pogurnuti cijene prema gore. Za kupce i prodavatelje, nadolazeći mjeseci bit će ključni.
Signali koje vrijedi pratiti:
Dostupnost zimske stočne hrane i sijena u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Irskoj.
Odluke o veličini stada, budući da rano izlučivanje sada može značiti manju ponudu kasnije.
Cijene žitarica i kukuruza, koje određuju trošak stočne hrane.
Vladina pomoć, poput obećanih 145 milijuna eura Francuske za pogođene poljoprivrednike.
Za tržište koje se već nosi s epidemijama bolesti i promjenama u trgovini, vrućina dodaje još jedan sloj neizvjesnosti. Tvrtke koje unaprijed planiraju nabavu stočne hrane i opskrbu bit će u boljem položaju ako se ponuda kasnije tijekom godine stegne.