Published in News
Afrička svinjska kuga u Europi: gdje broj slučajeva raste, a gdje pada 2026.
Novi podaci iz prve polovice 2026. pokazuju da se afrička svinjska kuga smiruje u nekim europskim zemljama, dok u drugima naglo raste, a novi izbijanja na farmama i dalje drže trgovce svinjama na oprezu.
Martina Osmak
Director of Marketing
African Swine Fever, ili ASF, i dalje je jedna od najvećih briga za zdravlje životinja u europskom svinjogojskom sektoru u 2026. godini. Virus ne šteti ljudima, a meso zaraženih životinja ne predstavlja rizik za ljudsko zdravlje. No gotovo je uvijek smrtonosan za svinje i dovodi do velikih eutanazija koje remete farme i trgovinu. Novi podaci iz prve polovice 2026. pokazuju mješovitu sliku diljem Europe. Neke se zemlje poboljšavaju, dok se druge suočavaju s naglim porastom slučajeva.
Šira slika u europi
Tijekom prve polovice 2026. Europska unija i susjedne zemlje zabilježile su 5.905 izbijanja ASF-a. Divlje svinje i dalje su glavni nositelj virusa i čine većinu tih slučajeva.
Ovo su ključni brojevi za razdoblje od siječnja do lipnja 2026.:
Divlje svinje: 5.589 izbijanja u 15 zemalja, što je pad od oko 15,6% u usporedbi s istim razdobljem 2025. (6.621).
Pripitomljene svinje na farmama: 316 izbijanja u 11 zemalja, što je pad od oko 24% u odnosu na 418 u prvoj polovici 2025.
Ukupni trend je dakle nešto bolji nego prošle godine. No nacionalna slika vrlo je neujednačena.
Zemlje s najviše slučajeva kod divljih svinja u prvoj polovici 2026. bile su:
Poljska: 1.425
Litva: 832
Italija: 823
Njemačka: 621
Mađarska: 491
Latvija: 416
Rumunjska: 284
Bugarska: 277
Gdje broj slučajeva raste
Neke su zemlje zabilježile snažan porast. U Italiji se broj izbijanja kod divljih svinja gotovo udvostručio, porastavši s 430 na 823, što je rast od oko 91%. Litva je porasla za oko 78%, s 468 na 832.
Na farmama je najveća zabrinutost u Srbiji. Tamo je broj izbijanja kod domaćih svinja skočio s 20 u prvoj polovici 2025. na 152 u istom razdoblju 2026. To Srbiju čini najpogođenijom zemljom u Europi po izbijanjima na farmama ove godine. Hrvatska je također zabilježila rast, s 1 na 26.
Gdje broj slučajeva pada
Druge su zemlje uspjele smanjiti svoje brojke. Njemačka je smanjila izbijanja kod divljih svinja s 1.612 na 621, što je pad od oko 61%. Poljska je pala s 2.374 na 1.425, što je pad od oko 40%.
Mađarska i Latvija također su zabilježile manje slučajeva kod divljih svinja, a Grčka je pala sa 74 slučaja na samo jedan. Na farmama je Rumunjska smanjila broj izbijanja kod domaćih svinja sa 176 na 110. Ipak, Rumunjska ostaje jedna od najpogođenijih zemalja.
Nova izbijanja na farmama u ljeto 2026.
Nedavno praćenje u srpnju 2026. pokazuje da virus i dalje dospijeva do komercijalnih farmi, što je situacija koju trgovci najpozornije prate.
Njemačka je prijavila novo izbijanje kod držanih svinja na farmi u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, koje je zahvatilo oko 3.000 tovnih svinja.
U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, u Njemačkoj, virus pronađen na jednoj farmi genetski je povezan s južnom Italijom. To upućuje na novi unos virusa izdaleka, a ne na lokalno širenje, i pokazuje koliko se lako virus može prenijeti ljudskim aktivnostima.
Latvija je potvrdila svoje prvo izbijanje na farmi ove godine u jednoj od najvećih komercijalnih operacija u zemlji, s više od 22.000 svinja na lokaciji.
Problem nije ograničen na Europu. U Južnoj Koreji eutanazirano je oko 25.000 svinja nakon što je otkriven ASF, što podsjeća da je bolest globalni izazov.
Globalne razmjere problema
ASF se široko proširio od 2022. godine. Prema podacima World Organisation for Animal Health (WOAH), 85 zemalja i teritorija prijavilo je bolest od siječnja 2022.
WOAH broji više od 1,14 milijuna slučajeva kod domaćih svinja i oko 52.500 slučajeva kod divljih svinja u tom razdoblju, s više od 2,5 milijuna uginulih svinja. Organizacija naglašava da ASF ostaje globalna prijetnja. Poziva proizvođače i trgovce da održavaju strogu biosigurnost, rano prijavljuju sumnjive slučajeve i ostanu na oprezu kroz cijeli opskrbni lanac.
Što to znači za kupce i prodavatelje
Za sve koji trguju svinjama ili svinjskim mesom, ključni problem nije sigurnost ljudi, već poremećaj tržišta. Kada se izbijanje potvrdi, vlasti brzo uspostavljaju zone zaštite i nadzora. Te zone ograničavaju kretanje živih svinja i svinjskih proizvoda te mogu odgoditi ili blokirati pošiljke.
Ovo je ono na što bi kupci i prodavatelji trebali obratiti pozornost:
Zone ograničenja mogu brzo zaustaviti kretanje svinja i svinjskih proizvoda, što stvara kašnjenja i dodatnu papirologiju.
Cijene i raspoloživost mogu se mijenjati kada se velike farme isprazne zbog eutanazije, osobito na regionalnoj razini.
Zemlja podrijetla i njezin status zoniranja vrlo su važni za prekogranične poslove.
Dobra biosigurnost i čist transport smanjuju rizik širenja virusa između farmi i regija.
Prva polovica 2026. donijela je određeno olakšanje u velikim zemljama poput Njemačke i Poljske. No rastući broj slučajeva na farmama u Srbiji i Hrvatskoj, nova izbijanja u Njemačkoj i Latviji te trajni pritisak u Italiji pokazuju da rizik nipošto nije nestao. Trgovci diljem Europe trebali bi i dalje pratiti službena priopćenja i planirati za iznenadne zabrane kretanja.