Plavi jezik: Što je to i kako ga EU upravlja

Što je plavi jezik?

Plavi jezik je virusna bolest koja pogađa određene domaće životinje poput ovaca, goveda i koza. Za razliku od nekih bolesti, plavi jezik se ne širi izravno s jedne životinje na drugu. Umjesto toga, oslanja se na sitne insekte koji sišu krv, nazvane Culicoides mušice, za prijenos virusa. Ovce su obično najviše pogođene, pokazujući simptome poput oticanja, krvarenja i upale. Goveda i koze, s druge strane, često nose virus bez pokazivanja znakova bolesti, ali mogu ga prenijeti na druge životinje kroz ubode tih insekata.

Kako EU postupa s plavim jezikom?

U Europskoj uniji (EU) plavi jezik se shvaća ozbiljno, ali se ne tretira kao hitnost koja zahtijeva trenutno iskorjenjivanje u svim zemljama. Umjesto toga, klasificiran je kao bolest "Kategorije C" prema zakonu zvanom Uredba (EU) 2016/429. To znači da, iako je plavi jezik važno upravljati, posebno u određenim područjima, svaka zemlja može odlučiti kako se nositi s njim prema svojim specifičnim potrebama.

Promjene u pravilima

Prije 21. travnja 2021. plavi jezik je bio kontroliran prema strogim pravilima koja su zahtijevala agresivnu akciju za iskorjenjivanje bolesti, bez obzira gdje se pojavila u EU. Međutim, ta su pravila zamijenjena fleksibilnijim pristupom. Sada zemlje imaju više opcija za rješavanje bolesti. Mogu se odlučiti za cijepljenje životinja, praćenje širenja bolesti i kontrolu kretanja životinja kako bi se spriječilo širenje plavog jezika na područja koja su slobodna od virusa.

Opcionalni programi iskorjenjivanja

Zemlje EU mogu odlučiti provoditi vlastite programe za uklanjanje plavog jezika, fokusirajući se na 24 različita tipa virusa. Ovi programi obično uključuju cijepljenje životinja, praćenje širenja bolesti i postavljanje ograničenja na kretanje životinja s jednog mjesta na drugo. To pomaže u sprečavanju širenja virusa na regije gdje plavi jezik još nije pronađen.

Područja oslobođena bolesti i pod kontrolom

Ostali dijelovi EU službeno su priznati kao "oslobođeni bolesti" ili "pod iskorjenjivanjem", što znači da ili nemaju plavog jezika ili naporno rade na njegovom uklanjanju. Ta područja mogu nametnuti stroža pravila o kretanju životinja kako bi spriječila ulazak bolesti, dok se regije s aktivnim programima iskorjenjivanja fokusiraju na smanjenje ili eliminaciju virusa.

Kretanje životinja unutar EU

Kretanje životinja iz jedne zemlje EU u drugu strogo je regulirano kako bi se spriječilo širenje plavog jezika. Postoje specifična pravila koja se moraju slijediti, ali postoje i iznimke, poznate kao "derogacije". One omogućuju premještanje životinja pod određenim uvjetima, čak i ako ne ispunjavaju sve uobičajene zdravstvene zahtjeve. Međutim, zemlja koja prima životinje mora odobriti ta premještanja i obavijestiti Europsku komisiju i druge države članice.

Zaštita farmi od virusa

Neke farme su određene kao "ustanove zaštićene od vektora". To znači da imaju posebne mjere, poput zaštite od insekata, kako bi spriječile ulazak mušica i širenje plavog jezika. Osim toga, određena područja mogu biti proglašena "sezonski slobodnima od plavog jezika" u razdobljima kada mušice nisu aktivne, čime se smanjuje rizik od širenja bolesti.

Zaključak

Plavi jezik je ozbiljna bolest za domaće životinje, ali pristup EU u upravljanju njome postao je fleksibilniji. Umjesto jednoličnih pravila, svaka zemlja može odabrati najbolji način za upravljanje bolešću prema svojoj situaciji. Fokusiranjem na cijepljenje, praćenje i kontrolu kretanja životinja, cilj je zaštititi stoku i spriječiti širenje bolesti na nova područja, uz omogućavanje lokalnih razlika u načinu upravljanja.

Izvor: https://food.ec.europa.eu/animals/animal-diseases/surveillance-eradication-programmes-and-disease-free-status/bluetongue_en